Претражи овај блог

петак, 5. август 2011.

Dijalog koristi samo kriminalnoj vlasti u Prištini

Dejan Mirović, narodni poslanik Srpske radikalne stranke

Dijalog koristi samo kriminalnoj vlasti u Prištini

Prištinu ne treba posmatrati kao samostalan subjekt u pregovorima. Pregovori su, pre svega, sredstvo pritiska Evropske unije na Srbiju

Autor: M. R. Milenković

Beograd - Evropska unija nije neutralni posrednik u pregovorima između Beograda i Prištine i zbog toga njih treba vratiti u okvire Ujedinjenih nacija, a uz posredovanje Ruske Federacije. Ti pregovori, pre svega, služe EU kao sredstvo pritiska na Srbiju.

Međutim, za Srbiju će tek nastati problemi kada se od 2014. počne primenjivati novo glasanje u Savetu ministara EU prema Lisabonskom sporazumu. Od te godine blokirajuća većina biće šest država. Dakle, to je veći broj od pet koliko ima država EU koje nisu priznale takozvano nezavisno Kosovo - ističe Dejan Mirović, narodni poslanik i funkcioner Srpske radikalne stranke u Danasovoj debati „Dometi briselskog dijaloga Beograda i Prištine".

Kako ocenjujete pregovore Beograda i Prištine koji se, uz posredovanje EU, vode u Briselu i šta očekujete kao njihov krajnji domet?

- Pregovori su štetni po diplomatsku poziciju Srbije jer su izmešteni iz Ujedinjenih nacija. Evropska unija nije neutralan posrednik i zato je bilo neophodno da u pregovorima učestvuje i Ruska Federacija. Ubeđen sam da se zato ništa dobro ne može očekivati kao njihov krajni rezultat.

Kakva je veza između dijaloga u Briselu i evropskih integracija Srbije i da li su pregovori obaveza i za Prištinu na putu ka EU?

- Prištinu ne treba posmatrati kao samostalan subjekt u pregovorima. Pregovori su, pre svega, sredstvo pritiska Evropske unije na Srbiju. A veza između integracije u EU i priznanja Kosova, naravno, postoji i to svi znaju. Međutim, za Srbiju će tek nastati problemi kada se od 2014. godine počne primenjivati novo glasanje u Savetu ministara EU prema Lisabonskom sporazumu. Od te godine blokirajuća većina biće šest država. Dakle, to je veći broj od pet koliko ima država EU koje nisu priznale takozvano nezavisno Kosovo.

Šta je garancija da će se i posle promene vlasti Beograda i Prištine trajno sprovoditi nepotpisani briselski dogovori dve strane?

- Prištinsku vlast i opoziciju treba posmatrati u kriminalno marionetskom kontekstu. Tamo neće biti promena ako tako ne želi Brisel. U Srbiji postoje stranke koje se ne pridržavaju dogme da EU nema alternativu. Jedna od njih je Srpska radikalna stranka. U tom kontekstu može doći do promena u budućnosti.

Da li Beograd treba da odgovara kontramerama na odluke Prištine, poput zabrane uvoza robe iz centralne Srbije, gašenja srpskih telefonskih predajnika, maratonskih isključenja struje i vode Srbima na KiM?

- Da, Beograd treba da odgovori kontramerama na odluke Prištine, ali najbolja preventiva je da se to stavi do znanja pre preduzimanja mera od strane takozvanog Kosova. Defetističke izjave samo pogoršavaju situaciju. Ne vidim zašto Srbija ne bi štitila svoje interese i građane.

Šta bi bilo najbolje rešenje za sever KiM?

- Da se poštuje Rezolucija 1244 u potpunosti. Olako izrečen predlog o podeli Kosova i Metohije lako može dovesti do toga da se izgubi i severni deo KiM.

Da li dijalog u Briselu pomaže rešavanju srpskog pitanja na KiM ili albanskog pitanja u Srbiji?

- Ne vidim to kao dijalog, već kao jednu vrstu pritiska na Srbiju, koji je zamenio onaj vezan za saradnju sa Haškim tribunalom. Dakle, takozvani dijalog u Briselu može koristiti samo marionetsko-kriminalnoj vlasti u Prištini.

http://www.danas.rs/danasrs/politika/dijalog_koristi_samo_kriminalnoj_vlasti_u_pristini.56.html?news_id=220986

Srbija jasno igra na podelu Kosova

Srbija jasno igra na podelu Kosova

 

Ni Srbija ni Kosovo ne mogu da uspostave kontrolu

Evropska unija nije jedinstvena po pitanju statusa Kosova i to daje Beogradu snage da ide na podelu teritorije, komentariše Zidojče cajtung. Nemački stručnjak Volfgang Kloc kaže da je rezolucija 1244 ostavila nejasnoće.

 Portal Dojčlandradio objavio je tekst intervjua novinara Gervalda Hertera sa stručnjakom fondacije „Hajnrih Bel" Volfgangon Klocom. On kaže da je sever Kosova u najvećoj mogućoj meri „bespravni prostor", te da je tako od donošenja „slavne rezolucije 1244 koja jednoj državi – baš kao ni drugoj – tako reći ne dozvoljava da jednu regiju podvede pod svoju kontrolu ili da na njoj primeni svoje pravo. Prema Klocovima rečima, legalni izvoz „svakodnevnih dobara" iz Srbije na sever Kosova je prošle godine iznosio 260 miliona evra. On naglašava da je reč o protoku robe na koji Priština dosad nije imala uticaja. On dodaje da o protoku „ilegalnih dobara" u koja spadaju i droga i ljudi kojima se trguje, nema pouzdanih informacija, što daje podsticaj svim vrstama „teorija zavere".

Kloc je govorio i o razlozima zbog kojih međunarodnoj zajednici nije uspelo da na severu Kosova uspostavi vladavinu prava i zakona: „Međunarodna zajednica oko toga nije složna. Pravno gledano, najviša instanca je rezolucija 1244 kojom je Kosovo proglašeno za protektorat Ujedinjenih nacija. Postoji delimični konsenzus međunarodne zajednice kada je reč o priznanju Kosova kao nezavisne države, ali u okviru EU postoji pet zemalja koje se nisu priključile toj poziciji. Tako je Evropska unija na Kosovu višestruko aktivna, sa više institucija, Euleksom, tamo su aktivne najrazličitije političke fondacije, čitava EU se sjatila  na Kosovo, ali u okviru te EU ne postoji saglasnost oko njegovog priznavanja kao nezavisne države. Tako su postupci EU pod stalnom rezervom, koja se teritorijalno ogleda u tome da te institucije nemaju nikakvu administrativnu ili izvršnu vlast na severu Kosova."

Volfgang Kloc smatra da Beograda ima „jasnu političku opciju koja ide na podelu Kosova". On kaže da bi Beograd i Priština trebalo da razgovaraju o praktičnim pitanjima svakodnevnog života, a da Srbija želi da razgovara i o temeljnim pitanjima, no da Priština u to ne može da se upusti jer nema jedinstvenu podršku EU.


List Zidojče cajtung objavio je komentar u kome se takođe naglašava da Brisel na Kosovu gubi orijentaciju: „Dokle god pet zemalja EU ne budu priznale balkansku državicu, ne može da računati sa jedinstvenom evropskom pozicijom. I zbog toga Beograd ne vidi razloga da se pomiri sa otcepljenjem Kosova, pa predlaže teritorijalnu podelu. To bi dovelo u pitanje čitav posleratni poredak na Balkanu i osokolilo sve one koji žele da menjaju granice. Da bi sprečila ponovnu eskalaciju, EU mora da obe strane prisili da obnove razgovore. Pri tome obe strane moraju da se oslobode iluzija. Niti Beograd može da ponovo osvoji Kosovo, niti će Priština avanturističkim potezima moći da integriše sever Kosova."

A Tagesšpigel.de opisuje raspoloženje među Srbima na Severu Kosova i posebno tamošnje žene za koje piše da „formiraju prvu liniju barikade". Među njima je i „medicinska sestra kratke smeđe kose, koja radi u srpskoj bolnici u severnom delu Kosovske Mitrovice. Od šest ujutro, ona sedi u blokadi. Iako zastupa umerene stavove, i za nju je nezamislivo da živi u državi Kosovo kojom dominiraju Albanci". Autor članka citira njene reči: „Ne može jedna strana da dobije sve, a da drugoj ostane samo frustracija. Ne može se tek tako okupirati jedno područje i reći: od danas se ovo zove drukčije, i nas uopšte ne zanima to što se vi s tim ne slažete, svejedno koliko vas ima. Vi ste jednostavno kolateralna šteta neke svetske politike". U nastavku se navodi da među Srbima nema svesti o nepravdama nanetim Albancima, niti osećanja odgovornosti za zločine počinjene u eri Slobodana Miloševića. „Potiskivanje, zaborav, i svest o tome da su sami godinama žrtve diskriminacije, dominiraju, baš kao i svakodnevne brige".

Priredio: Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15297743,00.html?maca=ser-TB_ser_danas-4394-html-cb