Претражи овај блог

недеља, 23. март 2025.

ГЕНЕРАЛ ПАВКОВИЋ: НАТО није победио 1999. године упркос огромној војној надмоћи

pravda.rs

ГЕНЕРАЛ ПАВКОВИЋ: НАТО није победио 1999. године упркос огромној војној надмоћи

2–3 minutes


Najjača vojna sila na svetu, NATO nije pobedila srpsku vojsku ni posle 78 dana žestokog bombardovanja 1999. godine i nije uspela da zauzme ni metar naše teritorije na Kosovu i Metohiji, uprkos nesumnjivoj vojnotehničkoj premoći, izjavio je nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković.

Pavković je, povodom 26 godina od početka NATO agresije rekao da su članice Alijanse bile 670 puta ekonomski jače od Srbije, a pitanje je zašto je tolika sila, bez razloga i odobrenja, napala malu zemlju.

„Cilj NATO bio je, kako je to komandant Alijanse, general Vesli Klark, na jednom dokumentu, prema izvorima iz teksta Slobodana Mikića, napisao svojom rukom: Rasturi, degradiraj, opustoši i uništi. To se nije desilo", rekao je Pavković.

Napomenuo je i da su albanski teroristi ubili više vojnika nego avioni NATO.

Na pitanje kako se seća početka agresije na Srbiju, Pavković je za „Večernje novosti" rekao da su sve jedinice bile spremne za najavljeno bombardovanje i da su samo čekale komandu.

''Uoči početka agresije imao sam poziv od nepoznatog čoveka, kasnije sam ga identifikovao kao Šona Bernsa, diplomatu i posmatrača Stejt Departmenta na AP KiM koji me je u ime NATO pozvao da povučem vojsku sa KiM, da je spasem. Prekinuo sam vezu, bio sam u tom momentu u liftu i shvatio sam da smo locirani u komandi Prištinskog korpusa. Prve bombe i 'tomahavci' su počeli da padaju na Prištinu, gledali smo avione kao da gledamo ratni film'', rekao je on.

Prema njegovim rečima, i nakon 26 godina od bombardovanja kada se spomene bombardovanje navru mu emocije".

"Sa tim praktično živim sve ove decenije. Sećanja sam opisao kroz knjige koje sam napisao, odbranu u Hagu koju sam spremao'', dodao je on.

Pavković, kojem je u januaru 2014. godine pred Haškim tribunalom potvrđena prvostepena presuda od 22 godine zatvora, na osnovu, kako kaže, lažiranih optužbi za ratne zločine, kaznu služi u Finskoj, a nada se da će za dve godine izaći na slobodu.

Izvor: Politika

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

 

Ako padne Generalštab, nijedno kulturno dobro u Srbiji neće biti bezbedno

n1info.rs

Konzerevatorka: Ako padne Generalštab, nijedno kulturno dobro u Srbiji neće biti bezbedno

N1 Beograd

3–4 minutes


U ponedeljak, 24. marta navršava se 26 godina od NATO bombardovanja na Jugoslaviju tokom kojeg je zgada Generalštaba u Beogradu oštećena. Od tada on ima status kulturnog dobra, međutim, Vlada Srbije je u novembru prošle godine odlučila da taj status ukine zbog prodaje ovog objekta zetu Donalda Trampa. Toj odluci usprotivili su se i studenti, i građani, ali i struka, deo radnika u Republičkom zavodu, koji je upravo zbog te odluke podneo ostavku. Konzervatorka Estela Radonjić-Živkov rekla je da pri donošenju te odluke Vlada Srbije nije ispoštovala zakon i proceduru.

„U poslednjih mesec dana smo dobili zahtev za brisanje Generalštaba iz centralnog registra. Kao osnov za to je odluka Vlade, koja je sporna. Republički zavod nije to uradio sa vrlo jasnim obrazloženjem, jer poštuje zakon i procedure. Zakon opet strogo propisuje način na koji se vrši brisanje, odnosno nama nedostaje sva dokumentacija koja bi trebalo da stoji u studiji – obrazloženje zbog čega je skinuta zaštita, ceo elaborat koji nije izrađen, tako da ga mi ni nemamo. Bez te prateće dokumentacije, on ne može da bude izbrisan iz centralnog registra", navela je ona.

Sagovornica N1 podseća da je, od strane više organizacija, udruženja pravnika, arhitekata i mnogih drugih stručnih udruženja, ta odluka poslata Ustavnom sudu na preispitivanje, odnosno traži se ustavnost i zakonitost te odluke.

Kako je istakla, za nešto za šta postoji sumnja da nije bilo po Ustavu i po Zakonu o kulturnom nasleđu, ne bi trebalo da se vrše bilo kakve radnje na Generalštabu.

Dobro je što se, kako je kazala, javnost zainteresovala za stanje kulturnog nasleđa, ne samo Generalštaba nego celokupnog.

„Posebno mlađe generacije koje su shvatile da je to njihovo ustavno pravo, pravo na kulturno nasleđe, da bez prošlosti nema neke budućnosti, da ne možemo da rušimo svoju prošlost i svoje nasleđe da bismo gradili bilo kakvu budućnost", navela je ona izražavajući očekivanje da će zbog mobilizacije društva cela ptriča u vezi sa Generalštabom izaći na dobro.

Sve drugo, smatra, ne bi imalo smisla.

„Ako padne Generalštab, nijedno kulturno dobro u Srbiji više nije bezbedno", rekla je ona.

Podsetimo, studenti u blokadi organizuju u ponedeljak skup ispred zgrade Generalštaba.