Претражи овај блог

понедељак, 11. децембар 2023.

Efekat dopune Poglavlja 35: Brisel trajno vezuje Srbiju i Kosovo, ali izvan Evropske unije

kosovo-online.com

Efekat dopune Poglavlja 35: Brisel trajno vezuje Srbiju i Kosovo, ali izvan Evropske unije - Kosovo Online

10–13 minutes


"Najavljeno uključivanje francusko-nemačkog plana u Poglavlje 35 pregovora Srbije o ulasku u Evropsku uniju značilo bi formalni kraj važenja Briselskog sporazuma, koji je pre 10 godina omogućio otvaranje srpskog evropskog puta, a ironija je da će čelnici EU sada, umesto ubrzanja proširenja, u stvari trajno zaključati briselska vrata za Srbiju, a tako i za Kosovo".

Priredio: Miloš Garić

Ursulu Fon der Lajen, predsednicu Evropske komisije, drugu godinu zaredom svetski magazini proglašavaju za najmoćniju ženu planete, ali veliko je pitanje da li ona sebe tako vidi, i kolika je uopšte danas moć Evropske unije na čijem je čelu. U Ukrajini su se zaglavili, u izraelsko-palestinskom ratnom užasu se ne pitaju ništa, na Dalekom Istoku još manje. EU čak ni na Balkanu, u svom dvorištu, ne uspeva da uradi posao. BiH su vratili u preddejtonski haos, a dijalog Beograda i Prištine već 12 godina mrcvare i doveli su ga u potpuni ćorsokak.

Više nikome nije jasno šta je merodavno, kako se postižu sporazumi, zašto EU ne poštuje sopstveni potpis, a očekuje da ima autoritet.

Briselskog sporazuma su se odrekli u Briselu, a sada insistiraju na novom briselskom dogovoru - iz Ohrida.

Dok albanske vlasti na Kosovu nemaju nameru da omoguće Srbima normalan život i lokalnu samoupravu, Brisel u Poglavlje 35 gura nove obaveze za Beograd. Računaju da je dobar način za "normalizaciju" zahtev da Srbija pristane da se Prištini omogući učlanjenje u međunarodne institucije, a nemački ambasador Rode u tefter već, kao izvesno, upisuje priznanje Kosova od preostalih pet zemalja EU. 

Negde se u celoj priči izgubila elementarna logika. Priča o međunarodnom pravu na Kosovu ostala je na terenu golog pritiska, ucena i dvostrukih standarda. Rezolucija 1244 SB UN, kao temeljni dokument, za SAD i EU ne važi, a sledećih dana ćemo saznati ono što već znamo. Poglavlje 35 postaće za Srbiju nemoguća misija "na putu u Evropu".

"Ono što sam u poslednjih nekoliko godina primetio jeste da vi Srbi stalno doživljavate provokacije. To je provokacija", ove reči mađarskog premijera Viktora Orbana, u vezi sa novim uslovima koje EU planira da stavi pred Srbiju, vrlo precizno objašnjavaju šta je ovde po sredi.

U moru raznih poređenja sa ovom situacijom možda je najslikovitije ono, da kada pozovete nekoga na večeru ne kažete mu da donese ključeve svoje kuće i ostavi ih kao zalog. To jednostavno nije po bontonu. Ali, na planeti već izvesno vreme tradicionalna pravila ne važe. U nastalom metežu ceh plaćaju oni koji još veruju u pravdu, pravo i istinu.

Koje su potencijalne posledice najnovijeg "plana" EU za Srbiju, za Kosovo onlajn svoje mišljenje su izneli ugledni novinari i dobro upućeni poznavaoci spoljnopolitičkih procesa - Ljiljana Smajlović i Miroslav Stojanović.

Mnogo nejasnog, ucenjivačkog i ultimativnog

Nekadašnji dugogodišnji dopisnik Politike iz Nemačke Miroslav Stojanović na početku napominje da se ovaj tekst piše u "medijskoj i političkoj magli stvorenoj posle, ipak neočekivane, inicijative da se u famozno pregovaračko poglavlje 35 ubaci, preciznije i izričitije, konačan odnos zvaničnog Beograda prema, nerešivoj, kosovskoj kvadraturi kruga".

Ništa još, naglašava Stojanović, nije jasno s ovim problematičnim poduhvatom, "od njegovih namera i trenutka kad je ta ideja puštena u opticaj, neposredno pred parlamentarne izbore u Srbiji, do njegovog konačnog ishoda i cilja".

Situacija bi, kaže, trebalo da bude nešto jasnija posle zasedanja ministara za evropska pitanja u okviru zasedanja Saveta opštih poslova 12. decembra, a definitivno, i konačno, jasna posle samita lidera Evropske unije, od 14. i 15. decembra. Lideri bi tada, naime, trebalo da se izjasne o predlogu koji budu pripremili ministri.

"To će biti i svojevrstan test za učesnike samita, čije odluke se donose konsenzusom. Biće važno saznati kako će se izjasniti, i odlučiti, lideri zemalja koji, verbalno, uvek kažu, i naglašavaju, da „pružaju punu podršku" Srbiji na njenom putu ka Evropskoj uniji. I posebno, šta će reći, i učiniti, lideri onih (pet) država koje nisu priznale, i tvrde da to neće učiniti, Kosovo kao nezavisnu državu. I da li će, u suštinskom smislu, francusko – nemački papir, biti unapređen, i ozvaničen, kao – evropski. A taj dokument, faktički pravljen po sporazumu između dve nemačke države, Nemačke Demokratske Republike (istočne) i Savezne Republike Nemačke (zapadne) iz 1973. godine, u jednom je izričit, u suštinskom priznanju Kosova kao države i kad zvanično priznanje od strane Beograda izostane. Ni dve nemačke države se nikad nisu  zvanično priznale. U to me, pored ostalog, uverava činjenica da su najvažnije stavke u francusko – nemačkom (oficijelno nikad obelodanjenom) dokumentu (gotovo) doslovno prepisane iz međunemačkog sporazuma, u sasvim drukčijim vremenima (Hladni rat) i međunarodnim odnosima. Samo što se, u ovom slučaju, i u „evropskom predlogu" ne spominju imena dve nemačke države", navodi Stojanović.

On navodi i primere za tu tvrdnju.

"U članu 1 sporazuma iz 1973. godine se precizira: Savezna Republika Nemačka i Nemačka Demokratska Republika će razvijati normalne dobrosusedske medjusobne odnose na osnovama ravnoprevnoci. Član 1 „evropskog predloga" glasi: Dve strane (misli se Srbija i Kosovo) će razvijati normalne, dobrosusedske odnose na osnovu jednakih prava. Sad i one direktnije, obavezujuće, formulacije. U međunemačkom sporazumu piše: SRN i NDR će se rukovoditi načelima Povelje Ujedinjenih nacija, naročito načelima suverene jednakosti država, poštovanju nezavisnosti, samostalnosti i teritorijalnog integriteta, prava na samoopredeljenje, očuvanje ljudskih prava i nediskriminacije. Član 2. evropskog predloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije (ne, dakle, Beograda i Prištine): Obe strane će se rukovoditi ciljevima i principima postavljenim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno onim o suverenoj ravnopravnosti svih država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredeljenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminaciji", objašnjava Stojanović.

Ukazuje i na još važniji detalj, član 4. u jednom i drugom dokumentu.

"Kod Nemaca: SRN i NDR polaze od toga da ni jedna od njih neće drugu predstavljati u medjunarodnim odnosima niti delovati u ime druge. U našem slučaju, član 4, isto i još direktnije: Strane polaze od pretpostavke da nijedna od njih ne može predstavljati drugu u medjunarodnoj sferi i delovati u njeno ime. A sad ono direktno i izričito u istom članu dokumenta koji se nas tiče: Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo koju međunarodnu organizaciju. Dakle, ni u onu najvažniju, koja verifikuje državnost - Ujedinjene nacije", podvlači Stojanović.

On dodaje da je, inače, poglavlje 35 formulisano, očigledno smišljeno, neodređeno.

"Ostavljena je mogućnost da se u njemu, tokom vremena, u konkretnijoj formulaciji, može ubaciti i ono što u, izvornoj formi, uopšte nije spomenuto. Treba podsetiti da i „ovlašćeni" tumači izvorne sadržine ovog poglavlja, koje je trebalo, između ostalog, da posluži kao „alat" za praćenje dijaloga između Beograda i Prištine, ocenjivanje njegovog učinka i dometa - a reč je bila o predstavnicima Evropske unije u Beogradu (Devenportu, na primer) -  tvrdili su da potpisivanje takozvanog sveobuhvatnog i obavezujućeg ugovora ne znači priznanje Kosova kao suverene i nezavisne države. I da se to ne spominje ni u jednom dokumentu Evropske unije. Ideja i inicijativa da se „evropski predlog", sa ranije citiranim sadržajem, sada ubaci u platformu za pregovore sa Srbijom, za članstvo u Evropskoj uniji, poslednično, duboko sam uveren, iako znam da postoje drukčija tumačenja i interpretacije, znači zatvaranje Srbiji, indirektno, a suštinski, evropskih vrata", ukazuje Stojanović.

U tom činu i inicijativi sadržano je, naglašava, previše ucenjivačkog i ultimativnog materijala.

"Srbija to ne može i ne bi smela da prihvati. Sve dok ostaje na zvanično izrečenom, više puta potvrđenom stavu da ne priznaje i da nikad neće priznati Kosovo kao suverenu i nezavisnu državu. Znači, ni njegovo članstvo – što nedvosmisleno sugeriše, i izričito traži, evropski predlog – u Ujedinjenim nacijama", zaključio je Miroslav Stojanović.

Lakše će kamila kroz iglene uši nego Srbija u EU

Ljiljana Smajlović za Kosovo onlajn napominje da je suština pre svega u činjenici da "Evropska unija neće primati nove države članice dok ne promeni način odlučivanja unutar Unije, što će reći, dok ne ukine odlučivanje konsenzusom".

Ona ističe da u budućnosti neće važiti pravilo po kom svaka država ima pravo veta na odluke Unije.

"Razgovori o novom ustrojstvu još nisu kako valja ni započeli, a kada se završe, članstvo u Uniji neće biti onako dragoceno kao kada je počeo naš "evropski put", jer će od tog trenutka i zvanično, na papiru, postojati države prvog i drugog reda. Kao što u stvarnosti postoje i danas, kad je reč o realnom odnosu političkih snaga i ekonomske moći država članica. Mi ne možemo da znamo kakva će biti ta nova unija, a možemo samo da nagađamo kakve će uslove za prijem u članstvo nametati potencijalnim novim članicama", ukazuje Smajlović.

Po njenim rečima, to znači "da je naša EU budućnost na dugom, sve dužem štapu".

"To nema nikakve veze sa Briselskim ili Ohridskim sporazumom, ili sa prihvatanjem evropskih vrednosti, a kamoli usaglašavanjem srpskih propisa i spoljne politike sa propisima i spoljnom politikom EU. Šta god mi radili, ama da se preko noći preobratimo u anđele nebeske, u sve same Tomase Džefersone i Analene Berbok, ne bismo se ni za pedalj približili članstvu u EU. Lakše bi kamila prošla kroz iglene uši nego mi na vrata briselskog Berlemona. Vidim da mađarski predsednik Viktor Orban, u intervjuu Tanjugu, ideju da se Ohridski sporazum kao uslov unese u Poglavlje 35. proglašava "provokacijom" za Srbiju i obećava nam podršku, ali mi se čini da je glavna "provokacija" zapravo implicitna, podrazumevana pretnja da Srbija neće dobiti pristup fondovima EU koji će se možda, kao utešna nagrada, otvoriti za balkanske aspirante", upozorava Smajlović.

Ističe da ne potcenjuje tu provokaciju, jedino, kaže, nije u stanju da je vidi kao prepreku na putu pridruživanja Srbije EU, budući da su "šanse da se Srbija pridruži EU u dogledno vreme nepostojeće".

"A, nepostojeće bi ostale, sve i da se Srbija sutra postavi na glavu i prizna Kosovo, ili da na izborima izabere samo i isključivo partije koje Briselu i Vašingtonu u svemu idu niz dlaku", zaključuje Smajlović.