Претражи овај блог

субота, 15. август 2020.

Geopolitičke igre oko ruske vakcine

pcnen.com

Geopolitičke igre oko ruske vakcine

6-8 minutes


Autor: Nikolas Gvozdev

Lista zemalja kojima je Rusija ponudila saradnju povodom vakcine Sputnjik 5 ukazuje da Moskva pokušava da se nametne kao lider među zemljama koje ne žele da se opredeljuju između SAD i Kine

Dozvolite mi da na samom početku istaknem da nisam naučnik. Nemam načina da procenim potencijalnu efikasnost 'Sputnjik 5' vakcine protiv koronavirusa. Ono što, međutim, mogu da komentarišem jesu geopolitičke posledice ove najave.

Kada je postalo jasno da epidemija COVID-19 neće biti geografski ograničena na određene regione Kine, već da je na putu da postane globalna pandemija, ruska vlada imala je dva inicijalna odgovora. Prvi je bio samouverena najava da će Rusija biti efikasno zaštićena od virusa. Drugi odgovor, zasnovan na predlozima koje je ruski predsednik Vladimir Putin izneo na virtuelnom samitu G20, svodio se na poruku velikim silama da bi trebalo da prekinu sa međusobnim nadmetanjima i da udruže snage kako bi pronašle zajedničko rešenje.

STRAH OD UCENjIVANjA

Ništa od ovoga se nije desilo. Ne samo da je koronavirus stigao u Rusiju, već je uskoro stavio na ozbiljan test ruski zdravstveni sistem i sposobnost federalnih i regionalnih vlasti u Rusiji da odgovore na krizu, otkrivši određene nedostatke u njihovom funkcionisanju. Pošto se virus proširio širom zemlje u trenutku kada je Kremlj odlučio da se upusti u razorni rat oko cena nafte sa Saudijskom Arabijom, ekonomske prilike su se dramatično pogoršale. Ruska ekonomija će zabeležiti pad BDP-a za 2020. godinu, dok se u narednim godinama predviđa anemičan oporavak.

Štaviše, pandemija je prekinula jedan od najvažnijih događaja za rusku vladu – proslavu Dana pobede i trijumfa nad nacistima. Umesto da se pokaže kao odlučujuća figura spremna da povede Rusiju u turbulentnu deceniju 2020-ih, pandemija koronavirusa je uticala da Putin izostane sa glavne pozornice, dok je njegov premijer Mihail Mišustin bio pogođen zarazom.

U isto vreme, Trampova administracija je jasno stavila do znanja da će pandemiju gledati kroz objektiv politike 'Amerika na prvom mestu' i da se neće ustručavati da ostvaruje američke interese ako rivali i suparnici budu teško pogođeni virusom. U međuvremenu, dok je Si Đinping nudio kinesku pomoć, postalo je jasno da svaki program pomoći dolazi uz određene uslove. U Kremlju je preovladao strah da će druge zemlje načiniti kritičan napredak u lečenju koronavirusa pre Rusije – i da će tada ili dopustiti da Rusija bude dodatno oslbaljena virusom pre no što joj se pruži pomoć, ili da će bilo koju vakcinu koristiti kao sredstvo za ucenjivanje kako bi prinudili Kremlj na ustupke.

Stoga nisam bio iznenađen kada su se pojavili izveštaji o ruskim hakerskim napadima i sajber upadima u sisteme podataka zapadnih firmi i institucija koje vrše istraživanja u vezi vakcina i lečenja. Kao i u slučaju sovjetske špijunaže usmerene na projekat Menhetn, čini se da su ruski napori u tom pogledu bili usmereni na identifikovanje najvećih prepreka u pravljenju vakcine, kako bi se dragoceno vreme i resursi mogli posvetiti obećavajućim naporima.

Najava 'Sputnjika 5' (naziv nije slučajan jer ovo pretpostavljeno dostignuće povezuje sa vrhunskim postignućem Sovjetskog Saveza u vezi otvaranja pristupa čovečanstva svemiru) ide u prilog nekoliko političkih agendi. Prva je da Rusija uveri vlastito stanovništvo Rusije da država napreduje ka pronalasku rešenja – i da to čini bez oslanjanja na spoljnu pomoć. Štaviše, ona se koristi da bi se opravdale žrtve koje su Rusi podneli prethodnih godina kao rezultat zapadnih sankcija, budući da su obični Rusi morali da prihvate smanjenje životnog standarda kako bi Rusija zadržala epitet velike sile, a u ovom slučaju i sile u oblasti zdravstvene bezbednosti. Još konkretnije, ruska ekonomija i ruski narod bi teško podneli još jedan produženi karantin.

GEOPOLITIKA VAKCINE

Ali ono što nas najviše zanima jeste geopolitička upotreba vakcine Sputnjik 5. Moskva je odredila koaliciju koju želi da potvrdi, razvije i kojoj želi da plati za vakcinu – a njen preferirani izbor partnera je prilično zanimljiv. Kiril Dmitrijev, koji se nalazi na čelu državnog Ruskog fonda za direktna ulaganja (Russian Direct Investment Fund – RDIF), napomenuo je da će faza tri kliničkih ispitivanja biti održana u Indiji, Saudijskoj Arabiji, UAE, Brazilu i Filipinima. Takođe, Dmitrijev očekuje da će se proizvodnja vakcine odvijati uz pomoć finansijskih partnerstva i lokalnih proizvođača u Indiji, Južnoj Koreji, Brazilu, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Kubi.

U suštini, Rusija se ne okreće samo svom dugogodišnjem strateškom partneru Indiji, već i ka nizu srednjih sila, od kojih je većina imala neslaganja u odnosima sa Sjedinjenim Državama proteklih godina, ili koje se sada manje uzdaju u američke garancije i podršku. To su istovremeno zemlje koje žele druge opcije, osim one da se moraju okrenuti Kini. To je u skladu sa ruskim strateškim pristupom koji se svodi na saradnju sa nezapadnim zemljama i pozicioniranje Rusije kao alternative.

Svakako, zemlje poput Indije, Južne Koreje ili Saudijske Arabije neće odustati od svojih veza sa Sjedinjenim Državama, niti će prekinuti saradnju sa američkim i evropskim entitetima koji traže lek za koronavirus, niti Rusija zahteva takvu vrstu ekskluzivnosti. Ali ove zemlje – uključujući one sa bliskim političkim i bezbednosnim vezama sa Sjedinjenim Državama – takođe ne vide potrebu da nastave da podržavaju bilo kakve američke zahteve u pogledu izolovanja ili obuzdavanja Rusije.

Nada Rusije za partnerstvo sa Sjedinjenim Državama odavno je mrtva, ali Moskva brine i da je ne uguši kineski zagrljaj. Ponuda vakcine protiv koronavirusa određenim zemljama je pokušaj Rusije da uspostavi liderstvo u grupi srednjih sila koje žele da izbegnu jednostrani izbor između Vašingtona i Pekinga – a deo je i Putinovih napora da očuva globalnu lidersku ulogu.

*Nikolas K. Gvozdev je profesor ekonomske geografije i nacionalne bezbednosti na Mornaričkom koledžu SAD i viši saradnik na Institutu za spoljnopolitička istraživanja.

Novi Standard

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na pcnen@t-com.me

 

DEZINFORMACIJE VODEĆEG LISTA SLOBODNOG SVETA: Izmišljeni konc-logori povod za poređenje našeg naroda sa nacistima

DEZINFORMACIJE VODEĆEG LISTA SLOBODNOG SVETA: Izmišljeni konc-logori povod za poređenje našeg naroda sa nacistima

Vladimir Ilić

subota, 15. 08. 2020. u 10:11 >> 07:13

AddThis Sharing Buttons

Share to Facebook

Share to TwitterShare to ViberShare to WhatsApp

 

Zgrada UN / Arhiva

U PROCESU medijske nacifikacije srpskog naroda, događaj "visoke amplitude", koji je poslužio kao signal da se mejnstrim mediji opredele da, definitivno i bespovratno, srpski narod uporede sa nacistima, zbio se početkom avgusta 1992. godine kada je američki tabloid "Njuzdej" objavio storiju o "logorima smrti" koje, kako je naglašeno, Srbi drže u Bosni i Hercegovini.

Potom, kada je ta senzacionalistička priča obišla svet i bila više nego uspešno plasirana, "Njujork tajms", nezvanično, počinje da tadašnjeg političkog lidera Srbije naziva "nižerazrednim Hitlerom". Perjanica širenja dezinformacija "Njuzdej", Njujork.

Srpski osvajači severne Bosne drže dva koncentraciona logora u kojima je pogubljeno ili umrlo od gladi više od hiljadu civila, a još hiljade su zatvorene dok ne podlegnu, tvrde dva nedavno oslobođena zatvorenika..." ("Njuzdej", 2. avgust 1992.)

Komparacija je bila nedvosmislena. Priča je plasirana najpre u tabloidu da bi - ako stvar ne krene politički onako kako su autori i urednici zamislili - sve moglo lako da se opravda činjenicom da tzv. žuta štampa često pravi greške. Takav pristup najčešće se naziva "probnim balonom", u smislu da se određenim, svesno plasiranim storijama u štampi i elektronskim medijima sondira reakcija političke javnosti i javnog mnjenja u nacionalnim i internacionalnim razmerama.

DALJE…. https://www.novosti.rs/vesti/politika/908229/dezinformacije-vodeceg-lista-slobodnog-sveta-izmisljeni-konc-logori-povod-poredjenje-naseg-naroda-nacistima