Претражи овај блог

уторак, 22. јун 2010.

Sarajevo najveće stratiše Srba

Sarajevo najveće stratiše Srba

Description: Štampa

 

Autor: Slađana Gajić   

utorak, 22 jun 2010 21:42

Da je Sarajevo bilo najveće stratište srpskog naroda tokom ratnih godina, ukazuju i udruženja srpskih žrtava rata iz RS, ali i Stevo Pašalić, profesor demografije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji je u svojoj knjizi "Antropogeografska stvarnost Srba u BiH 1992-2000." pisao o stradanjima i na prostoru Sarajeva.

- Na osnovu podataka do kojih sam došao višegodišnjim istraživanjima, zaključuje se da je Sarajevo bilo najveće mjesto stradanja Srba u BiH za vrijeme rata. Nisam navodio podatke o broju stradalih Srba, jer nisam pronašao egzaktne brojeve. Na prostoru Sarajeva uništeno je ili spaljeno 56 naselja u kojima je srpsko stanovništvo bilo većinsko, a iz 105 naselja Srbi su protjerani. Tamo je bilo oko 28 stratišta, a za mjesto stratišta smatra se svaka lokacija gdje je stradalo više od pet ljudi - kazao je za "Fokus" Pašalić.

Iako udruženja raspolažu s različitim podacima o broju stradalih Srba u Sarajevu, sasvim je evidentno da vlasti u Federaciji BiH ne žele da formiraju komisiju kako bi se utvrdila prava istina i kako bi zataškali da je u sarajevskom regionu stradalo nekoliko hiljada Srba.

Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS, rekao je da Organizacija raspolaže podacima koji nisu pouzdani i da bi i zbog toga što prije u FBiH trebalo formirati Komisija koja će utvrditi tačan broj stradalih sarajevskih Srba.

- Na sve načine želimo da izbjegnemo bilo kakve manipulacije brojem žrtava, ali raspolažemo podatkom da je na području sarajevskih opština stradalo od pet hiljada do osam hiljada Srba, ali zato Komisija treba utvrditi tačne podatke - rekao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, sarajevske vlasti neće da se utvrdi tačan broj stradalih, jer ne žele da se promijeni njihov broj od samo nekoliko stotina stradalih Srba.

Prema podacima kojima raspolaže Savez logoraša RS na području Sarajeva stradalo je oko 6.600 Srba, mahom civila.

- U samom gradskom jezgru stradalo je oko tri hiljade pripadnika srpskog naroda, a taj broj je duplo veći ako se uzmu u obzir i prigradska naselja. U Sarajevu je bilo 126 logora, a jedan se zvao i po tadašnjem predsjedniku Predsjedništva BiH, Aliji Izetbegoviću - rekao je Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS.

Staša Košarac, šef Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih Vlade RS rekao je da se u FBiH svim silama opiru pokušaju da se konačno utvrdi istina o stradanju Srba u Sarajevu. Zbog toga, kaže Košarac, ne žele da formiraju i komisiju koja bi istraživala istinu stradanja sarajevskih Srba.

- Nije istina da su Srbi u Sarjevu stradali u sporadičnim incidentima kako to vole okarakterisati Bošnjaci i njihovi zvaničnici, a da su izvršioci gnusnih zlodjela tek pojedinci koji su izmakli kontroli. Sve je to i te kako bilo pod kontrolom Alije Izetbegovića i tadašnjeg vojnog, policijskog i civilnog rukovodstva RBiH. Između ostalih, mnogo toga o stradanju Srba mogli bi da kažu bh. političari, Haris Silajdžić, Ejup Ganić, Nijaz Duraković, Munib Alibabić i Edhem Bičakčić - kazao je Košarac, te dodao da nikako ne treba izostaviti stradanja Srba u sarajevskim opštinama Pofalići, Trnovo, Dobrinja i u logorima u Tarčinu, Hrasnici i silovanje više od stotinu žena srpske nacionalnosti.

Kako je naglasio, za sva zlodjela i stradanja srpskog naroda još niko nije odgovarao.

 

Dokumentovana imena 3.299 ubijenih

Šef Koordinacionog tima MUP RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnih zločina, Simo Tuševljak rekao je da je kompletirano 3.299 dosijea ubijenih srpskih civila u Sarajevu, a da je kroz 126 logora prošlo najmanje tri hiljade Srba.

- Još nemamo konkretnih podataka o broju stradalih Srba u Kazanima, jer nema preživjelih i svi koji su tamo odvođeni, izgubli su život. Smatramo da je tamo stradalo više stotina pripadnika srpskog naroda - rekao je Tuševljak.

On je kazao da su 1993. godine bošnjačke vlasti vadile tijela iz Kazana i da je 101 tijelo prošlo kroz mrtvačnicu bolnice "Koševo".

Prijave bez konkretnih aktivnosti

Podneseno je oko 240 krivičnih prijava, odnosno izvještaja ili njihovih dopuna protiv 1.469 lica za koja postoji osnovana sumnja da su počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina, rekao je Košarac.

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da se za predmete u vezi sa stradanjem Srba u Sarajevu vode istražnje radnje i da su procesi u toku.

- Svi predmeti koji su dostavljeni Tužilaštvu BiH nalaze se "u radu" - rekao je Grubešić

http://tinyurl.com/2u3ofse

Parastos žrtvama zločina na Miljevačkom platou ...21. juna 1992

Parastos žrtvama zločina na Miljevačkom platou

Tanjug | 21. 06. 2010. - 13:34h | Komentara: 18

U Crkvi svetog Marka u Beogradu danas, u 11 časova, služen je pomen pripadnicima Teritorijalne odbrane bivše RSK koje su pre 18 godina hrvatske snage masakrirale na Miljevačkom platou, kod Drniša.

Zločin se dogodio 21. juna 1992. kada su hrvatske snage mučki napale ružičastu zonu pod zaštitom UN i zarobile 40 pripadnika TO Republike Srpske Krajine.

Pred očima pripadnika UNPROFOR-a, masakrirana su 23 zarobljenika kojima hrvatski vojnici "sude" na licu mesta sprovodeći krvavi pir nad živima i mrtvima, podseća se u saopštenju Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas".

Prema svedočenju preživelih, neki zarobljenici su "vešani o vojnički pojas, neki preklani, a neki likvidirani metkom u potiljak."

Umesto da tela ubijenih vrate porodicama, hrvatski vojnici su srpskim zarobljenicima, pod prijetnjom smrću, naredili da ih bacaju u krašku jamu u predelu Ljut, nedaleko od zaseoka Bačić.

Oni su kasnije svedočili o "ritmu" zločina i muklom odzvanjanju ljudskih tela koja su se gubila u jami bezdanki, poput onih u koje su hrvatske ustaše masovno bacali Srbe za vreme Drugog svetskog rata.

Dva meseca posle zločina, u prisustvu međunarodnih posmatrača, hrvatske vlasti su, uz pomoć speleologa, iz jame u delovima izvadili izmasakrirana tela srpskih vojnika.

Identifikacija je potrajala dva meseca, ali i pored najsavršenijih metoda, dvanaest tela do danas nije identifikovano.

Nakon tortura u zatvorima "Kuline"u Šibeniku, "Lora" u Splitu i "Kerestinac" u Zagrebu, 17 preživelih zarobljenika je razmenjeno u Nemetinu 14. avgusta 1992. godine.

Zločin na Miljevačkom platou zabeležen je na video kaseti koju su snimali sami počinoci, a neposredno nakon masakra, kao svojevrsni horor film kaseta je iznajmljivana za prikazivanje po video klubovima širom Evrope, podseća se u saopštenju "Veritasa".

Uprkos obilju validnih dokaza dostavljenim svim relevantnim međunarodnim i hrvatskim organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, za zločin na Miljevačkom platou još niko nije optužen, ni pred Haškim tribunalom, niti pred nacionalnim sudovima.