Ljubljana: Sumnjiva, julska, analiza Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)
Duh Zorana Zaeva širi se regionom?!
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu.
IFIMES, povodom zvanične posete predsednika Vlade Republike Makedonije Zorana Zaeva Bosni i Hercegovini 23.jula 2017. godine analizira navedenu posetu i njene posledice za BiH i region.
Iz analize „BiH: Duh Zaeva i Makedonije širi se BiH i regionom“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije delove.
PS: Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, zvučnog imena i, blago rečeno, kratke pameti, još jednom igra po onoj narodnoj: što je babi milo, to joj se i snilo.
U svojoj, kažu, julskoj analizi, baziranoj na poseti Zaeva Bosni i Hercegovini, proglašavaju predsednika Vlade Makedonije, do zla Boga na staklenim nogama, Zorana Zaeva, ni manje ni više, budućim liderom regiona, koga će, milom ili silom morati da prate i podržavaju i predsednik Srbije Vučić i premijer Hrvatske Plenković?!
Usput, “mudri” analitičari ITIMES-a dele packe i levo i desno, prete tojagom iz Brisela i NATO pakta, da će biti “ili tako ili nikako”. Objašnjavaju navodnu spremnost Grčke da prizna, istina pod drugim imenom Makedoniju (a Zaev je, pogađate. i kum i stari svat u tom naumu?!
Usput, poštom dobro znaju da to nije ni lako, ni tako, upozoravaju Aleksandra Vučića da se glavom i vlašću koju ima ne šali “jer oni dobro znaju njegovu radikalsku prošlos i šurovanje sa Šešeljom i Miloševićem, i da usput, prate svaki njegov korak jer mu – ne veruju!
Naravno, “analiza” ne bi bila OK, da se opet ne pominju “zli Rusi i “dobre demokrate” sa Zapada”, koji itekako dobro misle regionalnom razvoju, pa da tako kažemo, prostora bivše Jugoslavije koju su taku zdušno i bezdušno – razorili do temelja.
Istina, packe su upućene i Plenkoviću, podsećajući ga na činjenicu da je “otac hrvatske nacije” Franjo Tuđman svesno žrtvovao Hrvate u BiH, da bi u “Oluji”, “Bljesku”, jedinim pravim genocidom u savremenoj istoriji sveta, uz podršku SAD, NATO i Brisela “zauvek rešio srpsko pitanje u Hrvatskoj?!”.
Ne kaže se zalud – ljudska glupost nema granice, ali IFIMES analiza stanja na zapadnom Balkanu (čitaj bišoj Jugoslaviji) je glupos bez granica. Jedan, najobičniji pamflet i slugeranski tekst da i ateista mora da se prekrsti!
Istina, možda su IFIMES-ove gazde zadovoljne sačinjenijem “analitičara”, ali ovo su da ponovim još jednom bajke za laku noć deco, ili što je babi milo, to joj je snilo.
Amin!
Vladan Dinić, glavni urednik “Svedoka”
Poseta Zaeva Bih kao geopolitika?!
Zoran Zaev, predsednik Vlade Republike Makedonije sa nekoliko ministara svoje Vlade zvanično je posetio Bosnu i Hercegovinu 23.jula 2017.godine.
Domaćin mu je bio predsedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.
Analitičari smatraju da poseta premijera Makedonije Zaeva upravo Bosni i Hercegovinu kao prvoj destinaciji u regionu posle preuzimanja dužnosti premijera nije slučajno izabrana?!
Poseta makedonskog premijera sadrži niz geopolitičkih poruka i nagoveštaja budućih pozitivnih političkih procesa u regionu pomoću kojih će Makedonija i BiH dobiti novi dodatni zamah i podršku od međunarodne zajednice na putu prema ubrzanom članstvu u NATO i EU.
Iako je premijer Makedonije posetio i razgovarao sa predstavnicima svih institucija vlasti u BiH ostaće primećeno da su odnosi premijera Makedonija Zaeva i predsedavajućeg Vijeća ministara BiH Zvizdića, ne samo prijateljski i prisni, nego se njihovi međusobni susreti već duži period realiziraju i prate pod „budnim okom“ međunarodne zajednice.
Program reformi koje već sprovodi nova Vlada Republike Makedonije, na čelu sa Zaevim, nazvan “3–6–9“ je prvi korak za ozbiljno probijanje Makedonije prema punopravnom članstvu u evro-atlantskim integracijama posle desetogodišnjeg zastoja.
Analitičari smatraju, da će i BiH i Makedonija imati isti, ubrzani tretman, u pripremama za ulazak u NATO i EU.
Denis Zvizdić, kao predsedavajući Vijeća ministara BiH, do sada je pokazao, da međunarodna zajednica može računati na njega, ne samo zbog iskrene opredeljenosti za evro-atlantske integracije, nego i kao jednog od budućih regionalnih lidera.
Sasvim sigurno je, da će se Zaevu i Zvizdiću pridružiti plejada stručnih i hrabrih lidera iz regiona kao što su Albin Kurti, neformalni lider pokreta Samoopredeljenje (Lëvizja Vetëvendosje!) sa izrazitom socijaldemokratskom orijentacijom što predstavlja osveženje i novinu na Kosovu.
Ko može biti bosanski Zaev?
Analitičari upozoravaju da zvuči paradoksalno da u Bosni i Hercegovini pandan Zaevu, kao regionalnom lideru i lideru Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), još uvek ne može biti niko iz trenutne političke opozicije u BiH (SDP BiH i druge opozicione stranke), što još više učvršćuje politički rejting Zvizdića, ne samo u BiH, nego i na regionalnom i međunarodnom nivou.
Situacija u pogledu liderstva diferencira se i u drugim državama.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je već postigao svoj politički maksimum su neupitni lideri u Hrvatskoj, odnosno Srbiji.
Plenković koji još uvek nije stabilizovao svoju vlast u Hrvatskoj, vodi Hrvatsku u veoma zaoštrenim regionalnim i međususedskim odnosima, počevši od Slovenije, pa sve do BiH i uvlačenja u priču o tzv. trećem hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini. Pri tome se ignoriše činjenica, da je Hrvatska žrtvovala bosanskohercegovačke Hrvate, da bi kroz vojno-policijsku akciju „Bljesak“ i „Oluja“uspostavila suverenitet na celokupnoj teritoriji Republike Hrvatske.
To je bila „cijena“ za rešavanje tzv. srpskog pitanja u Hrvatskoj, odnosno svođenje Srba na dekorativan broj u Hrvatskoj.
To je bio dio šireg međunarodnog konsenzusa, a tim konsenzusom je tadašnji predsednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman žrtvovao bosanskohercegovačke Hrvate i zauvek im zapečatio sudbinu da žive u Bosni i Hercegovini i zatvorio mogućnost stvaranja bilo kakvog etničkog entiteta (rezervata) za bh. Hrvate unutar države Bosne i Hercegovine.
Vučiću se (ne)veruje
Vučić ima istorijsku šansu da Srbiju pokuša pretvoriti u državu demokratije, a ne državu koja se i danas povezuje sa svim političkim nestabilnostima u regionu i šire, počevši od BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova.
Vučić zasigurno ne zaboravlja veoma osetljiva pitanja Vojvodine, Sandžaka, Preševske doline, istočne Srbije, područja oko granice sa Bugarskom koji će najvjerovatnije doći na dnevni red, ali i da će Srbija vrlo brzo biti okružena državama članicama NATO-a.
Vučićeva pozicija je otežana time što on i njegov režim imaju tešku hipoteku iz nedavne prošlosti Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića.
Zapad je mnogo toga naučio u jugoslavenskoj krizi, a to je da političke vođe jedno govore, a drugo rade.
Ilustrativan primer takvog ponašanja je bio Milošević, a Vučić je jedan od njegovih učenika upravo i zbog toga je Vučić pod snažnim monitoringom Zapada, jer se njegovoj političkoj retorici sve manje veruje.
Republika Hrvatska zbog svoje umešanosti u rat u BiH i procesa pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu svim snagama trenutno komplikuje međudržavne odnose sa Bosnom i Hercegovinom, ali i sa Slovenijom zbog presude Arbitražnog suda u slučaju arbitraže o određivanju granične linije između Slovenije i Hrvatske ne prihvatajući odluku Arbitražnog suda, odnosno međunarodne norme i međunarodno pravo i tako dovodi u pitanje svoje granice, a možda i buduća pitanja u vezi sa Istrom, o čemu se već govorilo u Evropskom parlamentu (EP) od italijanskih desničarskih stranaka.
Plenković bi mogao imati veoma važnu ulogu u podršci Zaevu i Republici Makedoniji na putu u NATO i EU, ali i važnu ulogu u relaksiranju odnosa sa BiH.
Na Zapadu još uvijek smatraju, da premijer Plenković i predsednica Kolinda Grabar-Kitarović pružaju snažnu podršku predsedniku HDZ BiH i članu Predsedništva BiH iz redova Hrvata Draganu Coviću (HDZBiH), koji tesno sarađuje sa eksponentima velikosrpske i ruske politike u BiH i koji smatra da se tzv. hrvatsko pitanje u BiH može rešiti bez tzv. „Trećih“ odnosno Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda.
Tesna saradnja i model, kojeg se drži Cović pokazuju prepoznatljivu (veliko)srpsku matricu, koja je bila primijenjena na Kosovu, a koja je nudila rješenja za sva pitanja, ali bez učešća većinskog naroda Albanaca.
Cović je ujedno talac tzv. generalskog lobija Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i dela Hrvatske vojske (HV), koji su opterećeni hipotekama kriminala, korupcije, a jedan dio njih i ratnim zločinima.
Analitičari smatraju da kroz daljnje (re)definiranje odnosa sa predsednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, Plenković bi se mogao osloboditi i drugih negativnih uticaja koji dolaze iz ratne garniture HDZ-a i tako postati jedan od europskih lidera.
Glavni test u pokušaju uspostavljanja njegovog liderstva, kojeg moraju prihvatiti EU i SAD biće Dragan Cović, predsednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH, koji redovito i intenzivno radi na destabilizaciji prilika i destrukciji BiH, dok se na drugoj strani pokušava predstaviti kao navodni promoter evropskih vrednosti.
Providna EU retorika Covića
Međutim, providnoj navodnoj proevropskoj političkoj retorici Covića govore činjenice, jer su upravo ministri iz HDZBiH zajedno na temelju međustranačke saradnje sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika (SNSD) blokirali pristup BiH Transportnoj zajednici i uskratili BiH za oko 500 miliona EUR sredstava za infrastrukturu.
Cović bi morao znati da nacionalizam, šovinizam i fašizam nisu evropske vrednosti, koje su uz to podržane kriminalom, korupcijom, a delom i ratnim zločinima.
Poslednjim političkim delovanjem Plenković je pokazao da poseduje samopouzdanje i političku oštrinu za suprotstavljanje negativnim uticajima u njegovom bližem političkom i ideološkom okruženju.
Na podršci Zoranu Zaevu i Republici Makedoniji će se testirati svi regionalni lideri, uključujući Vučića iz Srbije i Edi Ramu iz Albanije, a Grčka kao članica EU i NATO-a će uskoro pronaći preko potrebni kompromis sa Republikom Makedonijom u pogledu njenog imena i pristupa punopravnom članstvu NATO-a.
Upozorenje Vučiću: samo te gledamo?!
Analitičari smatraju da je poseta premijera Zaeva Bosni i Hercegovini svojevrsni, možda i posljednji signal i putokaz Aleksandru Vučiću da se priključi i podrži put Makedonije i BiH prema punopravnom članstvu u EU i NATO-u.
Analitičari upozoravaju da u određenim međunarodnim političkim krugovima postoji koncept, da bi novim strategijskim dogovorom između SAD i Ruske federacije Srbija mogla postati deo interesne sfere Ruske federacije kroz Organizaciju Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), čiji su članovi pored Rusije, Jermenija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a posmatrači su Srbija i Afganistan.
S tim u vezi, prema pouzdanim informacijama u Briselu i Wašingtonu, se već pripremaju određene odluke koje su usmerene na modeliranje Dejtonskog sporazuma, posebno kada su u pitanju paralelne specijalne veze država potpisnica Dejtonskog sporazuma i njihovo ukidanje, odnosno jednostrano odricanje pojedinih država od paralelnih veza.
Odluke su prevashodno zbog Srbije i njenog otklona prema NATO-u i političke vezanosti sa Rusijom.
Zabrinjava činjenica da Srpska pravoslavna crkva (SPC) odnosno vlasti Srbije i ove godine nisu dozvolile najvišim predstavnicima Republike Makedonije da obeleže 2.avgust Dan državnosti Republike Makedonije u manastiru Sveti Prohor Pčinjski, koji se nalazi na teritoriji Srbije i gde je 2.avgusta 1944.godine održano zasedanje Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) na kojem je odlučeno da se osnuje makedonska država kao članica federalne Jugoslavije.
Time vlasti Srbije posredno šalju poruku da još uvek dovode u pitanje državnost Makedonije i identitet Makedonaca kao naroda.
Zaev pokretač promena u regionu
Zoran Zaev sa svojim SDSM i građanima Makedonije već nekoliko godina predvodi herojsku borbu protiv kriminala, korupcije, nacionalizma, šovinizma i fašizma.
„Ujedinjeni u različitosti“ i „Istina za Makedoniju“ bio je jedan od njihovih slogana sa kojim su mobilisali građane Makedonije različite etničke pripadnosti u suprotstavljanju jednom od najokorjelijih i najomraženijih režima u Evropi.
Prioritet svih država u regionu je obnova i stabilizacija osnovnih stubova demokratskih sistema, a pre svega jakog, nezavisnog i profesionalnog pravosuđa.
Analitičari naglašavaju da dolazak Zaeva u BiH pokreće i ponovno otvara „rak rane“ balkanskih država, a to je korumpirano i (ne)zavisno pravosuđe, prioritetno za Republiku Makedoniju.
Ukoliko se Zaev, uz podršku i pomoć SAD i EU, izbori za nezavisno pravosuđe i državnu upravu, a zahteva se hitna akcija, onda i pravosuđe drugih država, posebno u BiH se mora konstisati i delovati u skladu sa evropskim principima.
Nažalost, sadašnje stanje u pravosuđu BiH je u rukama nekolicine nacionalističkih apartčika smeštenih u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kao produženih ruku lokalne politike, a na čelu sa predsednikom VSTV Milanom Tegeltijom i novoizabranim predsednikom Suda BiH Rankom Debevecom kao Dodikovim kadrom i v.d. glavne tužiteljice BiH Gordanom Tadić kao Covićevim kadrom što predstavlja dodatno ohrabrenje za Dodika i Covića da nastave realizaciju svojih politika i međusobnih dogovora.
Analitičari upozoravaju da će Makedonija i Bosna i Hercegovina morati uskoro pristupiti reformskim agendama, jer je međunarodna zajednica detaljno upoznata da se u nabrojanim državama i Republici Srbiji pokušava uspostaviti pravosudni sistem sličan bivšem rigidnom komunističkom sistemu kada se upravljalo iz komunističkih centrala.
Zajednički nastup Makedonije i BiH u budućnosti će se podrazumijevati.
Zoran Zaev je šansa ne samo za dobronamjerne, nego i za one koji žele svoju politiku promeniti ili je uskladiti sa opštim civilizacijskim normama i koji svojim državama i građanima, bez obzira na etničku pripadnost, žele prosperitet, kao što je nedavno napisano u jednom novinarskom članku u BiH „Zoran Zaev je svetlo na kraju tunela"
Нема коментара:
Постави коментар