Britanski analitičar Jan Bankroft o diplomatskom uspehu Srbije u Njujorku
Trijumf nad dvostrukim standardima Evropske unije
Kontradikcije
Uspeh Srbije da ubedi Generalnu skupštinu UN da podrži njenu rezoluciju kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savetodavno mišljenje o tome da li je odluka privremenih institucija Kosova o jednostranom proglašenju nezavisnosti u skladu s međunarodnim pravom, predstavlja trijumf ne samo za diplomatske napore vlade iz Beograda, već i pobedu vladavine zakona i multilateralizma u širem smislu, smatra britanski analitičar Jan Bankrof.
Ipak, odluka većine članica EU da ne podrže takvu inicijativu odražava kontradiktorni stav Brisela o principima međunarodnog zakona.
U pokušaju da osujete napore Srbije, pojedini su pribegavali različitim taktikama. Britanski ambasador u Srbiji Stiven Vordsvort javno je upozorio da bi rezolucija bila „greška“, budući da predstavlja „direktan izazov Uniji“, te da bi „predstavljala kočnicu za saradnju sa Beogradom i osujetila integraciju Srbije u EU“. Bernar Kušner, šef francuske diplomatije, tvrdio je da je u više navrata stavljeno do znanja Srbiji da ne može istovremeno težiti pridruživanju EU i tražiti od Evrope da podrži tu inicijativu. Štaviše, Kušner je opisao potez Srbije kao „izolacionistički i autodestruktivan“.
Insistiranje Brisela da se razmirice na Zapadnom Balkanu rešavaju mirnim putem i njegovo odbijanje da podrži inicijativu Srbije u Ujedinjenim nacijama, u suštini jeste odraz nedoslednosti. Predsednik Srbije Boris Tadić je u više navrata naglasio da Beograd nema nameru da primeni silu ili da ulazi u sukobe sa svetom, već da „koristi političke metode različite od onih koji se obično mogu videti na Balkanu“. Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, iako nije obavezujuće, pruža snažnu alternativu za mirno rešenje konflikata, imajući u vidu činjenicu da njegove odluke potiču iz zakonskog domena koji nije uvek u ravnoteži s političkim odlukama. Onda kada se ne preuzimaju napori u cilju jačanja međunarodnog prava i pravde, u vreme kada se EU bori da umanji posledice ruskog priznavanja Abhazije i Južne Osetije, takve institucije se podrivaju i prinuđene su da deluju u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Kao što pokazuje nedavni izveštaj Evropskog saveta za inostrane poslove, uticaj EU u UN i dalje opada. Jedno od mogućih objašnjenja za to jeste primena dvostrukih standarda za koju su odgovorne evropske države. One ne žele da razgovaraju o problemima s kojima se suočavaju u domenu ljudskih prave, poput ophođenja prema imigrantima i ne uzimaju u obzir kritike.
Nepristajanje Evrope da podrži inicijativu Srbije, uprkos instistiranju Beograda na poštovanju principa UN, samo će dodatno osnažiti utisak o nedoslednosti i dvosmislenosti Evrope prilikom vođenja inostranih poslova.
Vraćanje kosovskog pitanja u domen zakona za posledicu će imati i odlaganje odluke pojedinih država da priznaju nezavisnost te pokrajine. Mada su tvorci kosovske nezaviznosti vršili pritisak na svet da podrži njihovu odluku, samo 48 od 192 članice UN dosad se odazvalo pozivu. Uprkos tome, gotovo je izvesno da će Kosovo nastaviti da se bori za međunarodno priznanje. Ukoliko Međunarodni sud pravde oceni da odluka Prištine predstavlja kršenje međunarodnog prava, Vuk Jeremić, šef srpske diplomatije svakako će očekivati od pojedinih država da povuku odluke o priznanju Kosova. Štaviše, to bi svakako izazvalo nove podele u evropskim državama, u prvom redu u Poljskoj i Češkoj. Setimo se da je poljski predsednik, Leh Kačinjski nedavno osujetio napore pojedinih zvaničnika u toj zemlji preduzete u cilju otvaranja ambasade u Prištini i osujetio odluku vlade u Varšavi da prizna Kosovo.
Najzad, odluka većine država EU da ne podrže inicijativu Srbije pokreće pitanja o njihovom zalaganju za jačanje međunarodnog zakona i multilaterlanih institucija. Poštovanje međunarodnoh prava trebalo bi da postane glavno obležje EU i samo na taj način ona bi mogla da osnaži uticaj u UN. Stoga, treba se kloniti dvostrukih standarda kada je reč o pravu i pravdi. Preneto iz Gardijana
http://www.danas.rs/dodaci/vikend/plave_strane/trijumf_nad_dvostrukim_standardima_evropske_unije.45.html?news_id=142104
Trijumf nad dvostrukim standardima Evropske unije
Kontradikcije
Uspeh Srbije da ubedi Generalnu skupštinu UN da podrži njenu rezoluciju kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savetodavno mišljenje o tome da li je odluka privremenih institucija Kosova o jednostranom proglašenju nezavisnosti u skladu s međunarodnim pravom, predstavlja trijumf ne samo za diplomatske napore vlade iz Beograda, već i pobedu vladavine zakona i multilateralizma u širem smislu, smatra britanski analitičar Jan Bankrof.
Ipak, odluka većine članica EU da ne podrže takvu inicijativu odražava kontradiktorni stav Brisela o principima međunarodnog zakona.
U pokušaju da osujete napore Srbije, pojedini su pribegavali različitim taktikama. Britanski ambasador u Srbiji Stiven Vordsvort javno je upozorio da bi rezolucija bila „greška“, budući da predstavlja „direktan izazov Uniji“, te da bi „predstavljala kočnicu za saradnju sa Beogradom i osujetila integraciju Srbije u EU“. Bernar Kušner, šef francuske diplomatije, tvrdio je da je u više navrata stavljeno do znanja Srbiji da ne može istovremeno težiti pridruživanju EU i tražiti od Evrope da podrži tu inicijativu. Štaviše, Kušner je opisao potez Srbije kao „izolacionistički i autodestruktivan“.
Insistiranje Brisela da se razmirice na Zapadnom Balkanu rešavaju mirnim putem i njegovo odbijanje da podrži inicijativu Srbije u Ujedinjenim nacijama, u suštini jeste odraz nedoslednosti. Predsednik Srbije Boris Tadić je u više navrata naglasio da Beograd nema nameru da primeni silu ili da ulazi u sukobe sa svetom, već da „koristi političke metode različite od onih koji se obično mogu videti na Balkanu“. Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, iako nije obavezujuće, pruža snažnu alternativu za mirno rešenje konflikata, imajući u vidu činjenicu da njegove odluke potiču iz zakonskog domena koji nije uvek u ravnoteži s političkim odlukama. Onda kada se ne preuzimaju napori u cilju jačanja međunarodnog prava i pravde, u vreme kada se EU bori da umanji posledice ruskog priznavanja Abhazije i Južne Osetije, takve institucije se podrivaju i prinuđene su da deluju u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Kao što pokazuje nedavni izveštaj Evropskog saveta za inostrane poslove, uticaj EU u UN i dalje opada. Jedno od mogućih objašnjenja za to jeste primena dvostrukih standarda za koju su odgovorne evropske države. One ne žele da razgovaraju o problemima s kojima se suočavaju u domenu ljudskih prave, poput ophođenja prema imigrantima i ne uzimaju u obzir kritike.
Nepristajanje Evrope da podrži inicijativu Srbije, uprkos instistiranju Beograda na poštovanju principa UN, samo će dodatno osnažiti utisak o nedoslednosti i dvosmislenosti Evrope prilikom vođenja inostranih poslova.
Vraćanje kosovskog pitanja u domen zakona za posledicu će imati i odlaganje odluke pojedinih država da priznaju nezavisnost te pokrajine. Mada su tvorci kosovske nezaviznosti vršili pritisak na svet da podrži njihovu odluku, samo 48 od 192 članice UN dosad se odazvalo pozivu. Uprkos tome, gotovo je izvesno da će Kosovo nastaviti da se bori za međunarodno priznanje. Ukoliko Međunarodni sud pravde oceni da odluka Prištine predstavlja kršenje međunarodnog prava, Vuk Jeremić, šef srpske diplomatije svakako će očekivati od pojedinih država da povuku odluke o priznanju Kosova. Štaviše, to bi svakako izazvalo nove podele u evropskim državama, u prvom redu u Poljskoj i Češkoj. Setimo se da je poljski predsednik, Leh Kačinjski nedavno osujetio napore pojedinih zvaničnika u toj zemlji preduzete u cilju otvaranja ambasade u Prištini i osujetio odluku vlade u Varšavi da prizna Kosovo.
Najzad, odluka većine država EU da ne podrže inicijativu Srbije pokreće pitanja o njihovom zalaganju za jačanje međunarodnog zakona i multilaterlanih institucija. Poštovanje međunarodnoh prava trebalo bi da postane glavno obležje EU i samo na taj način ona bi mogla da osnaži uticaj u UN. Stoga, treba se kloniti dvostrukih standarda kada je reč o pravu i pravdi. Preneto iz Gardijana
http://www.danas.rs/dodaci/vikend/plave_strane/trijumf_nad_dvostrukim_standardima_evropske_unije.45.html?news_id=142104
Нема коментара:
Постави коментар