Валентин Катасонов - Бумеранг ефекат санкција против Русије
Valentin Katasonov
12-15 minutes
Deofšorizacija ruske ekonomije, uvođenje ograničenja na kretanje kapitala van granica, izvlačenje dividendi stranih investitora iz zemlje – za zapadni kapital su udarac sankcionog bumeranga
Vašington i njegovi saveznici, pripremajući odluku o sankcijama protiv Rusije, pokušavaju da izračunaju posledice svakog svog koraka. Izračunaćemo ih i mi. Izračunaćemo ono što se uobičajeno naziva „efekat bumeranga" i razmotriti ovaj efekat shvaćen u užem i širem smislu. Efekat bumeranga u užem smislu predstavljaju moguće negativne posledice sankcija za njihove inicijatore, čak i bez odgovarajućih mera od strane države-objekta sankcija. Efekat bumeranga u širem smislu predstavljaju negativne posledice za inicijatore sankcija koje nastaju kao rezultat odgovora države koja je podvrgnuta sankcijama.
Efekat bumeranga u prvom smislu je neizbežan pri uvođenju sankcija zemlji koja ima snažnu ekonomiju, uključenu u međunarodne ekonomske odnose. A Rusija je zemlja sa upravo takvom ekonomijom. Prema podacima Federalne carinske službe RF, 2021. godine spoljnotrgovinski promet Rusije je iznosio 789,4 milijardi dolara, i to: izvoz – 493,3 milijarde dolara (više od polovine se odnosi na energoresurse), uvoz – 296,1 milijardu dolara. Po rezultatima iz 2020. godine, udeo Rusije u svetskom izvozu, prema ocenama Svetske banke, iznosio je 1,7 odsto; a u nizu roba udeo Rusije u svetskom eksportu je mnogo viši. Tako, udeo Rusije u svetskom izvozu pšenice u sezoni 2020/2021 činio je 19,3 odsto. Njen udeo u svetskom izvozu nafte 2019. godine (vrednosno izražen) procenjen je na 10,5 odsto.
Blokada spoljnotrgovinskih računa Rusije i platnih operacija koje se obavljaju preko sistema SWIFT bezuslovno će dovesti do efekta bumeranga. Mogući su ozbiljni poremećaji u funkcionisanju ekonomija niza zemalja koji od Rusije dobijaju naftu, naftne derivate, prirodni gas, neke prehrambene proizvode, niz proizvoda hemijske industrije i dr. Još pre deset godina ruski izvozni monopolista „Gasprom" obezbeđivao je 25 odsto potreba EU za prirodnim gasom, a poslednjih godina ova zavisnost dostigla je 40 odsto.
Velika glavobolja
Da ne bi došlo do ekonomskog šoka, zemlje EU koje su isplanirale sankcije protiv Rusije pokušavaju da ostave „prozore" kroz koje bi mogle da se ostvare isporuke životno važnih roba iz Rusije.
Problem je u tome što su platni dokumenti koji prolaze kroz SWIFT sistem do sada bili prvenstveno obezličeni. To jest, teško je bilo (ili čak nemoguće) iz dokumenata shvatiti sa kojim je trgovinskim ugovorom povezano plaćanje. U Beloj kući i u američkom Ministarstvu finansija, u kome se pripremaju odluke o sankcijama, odlično to znaju. Oni vide izlaz ili u tome da na neki način nauče da dešifruju platežne dokumente (da odrede njihovu vezu sa konkretnim ugovorima) ili da sprovedu blokiranje određenih banaka. Drugi pristup znači da će inicijatori sankcija pokušati da odrede vezu ruskih banka sa ovim ili onim trgovačkim i investicionim operacijama i da sa spiska za sankcije izbrišu one banke koje opslužuju isporuke roba koje su Zapadu životno neophodne.
Mislim da će, ipak, takav selektivni prilaz blokiranju operacija koje prolaze kroz SWIFT sistem doneti veliku glavobolju. Dok postoji bar jedna ruska banka koja nije na sankcionom spisku, ona će biti sposobna da preuzme na sebe funkcije plaćanja koje su ranije ispunjavale banke koje su dospele pod sankcije. Na konferenciji za medije 27. februara šef diplomatije EU Žozep Borel objavio je odluku EU o sankcijama Rusiji. Govoreći o blokadi sistema SWIFT priznao je: „Odsecanje iz finansijskog sistema zemlje koja je veoma povezna sa drugim zemljama i ekonomijama ne može biti učinjeno makazama, za jednu noć."
Da bi se sigurno blokirale platne operacije ruskih banaka sa bankama drugih zemalja neophodno ih je ne samo isključiti iz sistema SWIFT, već i zatvoriti njihove korespondentne račune u SAD i drugim zemljama Zapada. Do 1. marta nije bilo nikakvih informacija iz javnih izvora o preduzimanju akcija prema korespodentnim računima ruskih banaka. Većina eksperata smatra da stoprocentne blokade SWIFT sistema neće biti.
Čovek sa mobilnim telefonom u ruci prilikom prolaska pored loga SWIFT-a (Foto: Reuters/Chris Helgren)
Čak i ako Zapad dođe do zaključka da ciljano blokranje SWIFT-a ne daje očekivani efekat i isključi celu Rusiju iz tog sistema, to neće naneti smrtonosni udarac našoj ekonomiji.
Prvo, ruske banke i kompanije će moći da se priključe na alternativni domaći sistem SPFS (sistem prenosa finansijskih podataka) koji je napravila Banka Rusije sredinom prošle decenije. Da, s moje tačke gledišta, sistem je nedovršen (konkretno, nema više od desetak inostranih korisnika, a to je nedovoljno za opsluživanje spoljašnjih ekonomskih veza Rusije), ali, ako se želi, moguće ga je brzo dovesti u punu kondiciju.
Drugo, mogu se privremeno koristiti stare metode prenosa podataka o plaćanju i računima (pošta i faks).
Treće, moguće je i potrebno je izučiti i primeniti u praksi iskustvo Irana, koji već dugo godina živi bez SWIFT sistema (ovo je tema za posebno razmatranje).
Šef komiteta Dume za finansijsko tržište Anatolij Aksakov na sledeći način je komentarisao odluku Zapada o blokiranju SWIFT-a za Rusiju: „Rekao bih da to nije smrtnonosna odluka. Naravno, neprijatna je, ali ne i smrtnonosna. Iran već deceniju živi bez SWIFT-a i ništa, živi, ne umire. A za Zapad ova odluka predstavlja pucanj u sopstvenu nogu. To će biti bolna odluka ne samo za RF, već i za druge zemlje sa kojima sarađujemo. Ako ne bude finansijskih tokova iz Rusije u Evropu, Evropa neće moći da računa na ovakvu Ameriku i tako dalje. Odluka je veoma teška, sa posledicama za one koji su je doneli."
Alternative postoje
Efekat bumeranga se veoma ozbiljno može odraziti na kompanije koje upravljaju SWIFT sistemom (koji je osnovan pre 49 godina i registrovan u Belgiji).SWIFT već mnogo godina izjavljuje da je van politike. On zaista ne želi da učestvuje u sankcijama, tim pre što su one nelegitimne (nisu odobrene od Saveta bezbednosti OUN). Ipak, ova mreža se nalazi pod jurisdikcijom Belgije i EU. I SAD, koje su tradicionalno inicijatori blokiranja SWIFT-a, deluju preko Brisela, zahtevajući od evročinovnika da donesu odluke koje bi postale pravno obavezujuće za SWIFT kompanije.
Posle isključenja Rusije iz SWIFT sistema poverenje u sistem može biti poljuljano. Druge zemlje će osetiti da se i njima može nešto slično desiti (kao Rusiji) i počeće da razrađuju alternativne sisteme prenosa informacija o plaćanju i računima. To se posebno odnosi na Kinu koja se već nalazi pod nekim oblikom sankcija od strane Zapada. Zato su počeli da razrađuju sistem koji treba da bude alternativa SWIFT-u; sistem se zove CIPS (China International Payments System). CIPS se još uvek nalazi u embrionalnom stanju, ali isključenje Rusije iz SWIFT-a može postati moćan impuls za doradu kineskog sistema i uključivanje u njega drugih država (među njima i Rusije).
Prodavačica tokom prebrojavanja novčanica ruske rublje na jednoj pijaci u Omsku, 18. februar 2022. (Foto: Reuters/Alexey Malgavko)
Zapad ostavlja „rupe" i u takvoj sankciji „iz pakla" kao što je blokiranje rezervi Ruske Federacije. Ako se blokiraju („zamrznu") sve rezerve, Rusija neće moći da ispuni svoje obaveze u otplati spoljašnjeg državnog duga. Zapad se milostivo saglasio da će dozvoliti Rusiji da koristi novac sa zamrznutih računa za opsluživanje i otplatu obaveza po spoljnim dugovima. Samo, Rusija ne bi trebalo da pristane na takva pravila igre.
Ako Zapad bude koristio deo ruskih rezervi za plaćanje kreditorima, onda Moska to treba da kvalifikuje kao čistu pljačku, narušavanje međunarodnog prava. Moskva treba da izjavi da sankcije koje su joj uvedene predstavljaju kršenje međunarodnog prava jer nisu odobrene od Saveta bezbednosti OUN. Prema tome, ove razbojničke sankcije treba smatrati višom silom. A u ugovorima o kreditima i zajmovima koje je zaključila Moskva postoji odeljak posvećen višoj sili, na osnovu koga je ona slobodna od ispunjavanja obaveza za vreme postojanja „nepremostivih okolnosti". Pravilno odmerene (sa gledišta međunarodnog prava) mere ruskih vlasti na nezakonite sankcije Zapada takođe treba posmatrati kao efekat bumeranga. Situacija u svetu se može promeniti tako što će se zamrzavanje ruskih deviznih rezervi od strane SAD i njihovih saveznika okvalifikovati kao akt otvorene pljačke.
Deofšorizacija
Sada koja reč o efektu bumeranga u širem smislu. Ovaj efekat pojavio se bukvalno 24 časa pošto su EU, SAD i druge zemlje G-7 obnarodovale sankcije. Reč je o Ukazu predsednika RF od 28. februara 2022. №79 „O primeni specijalnih ekonomskih mera u vezi sa neprijateljskim delovanjem SAD i njima pridruženih država i međunarodnih organizacija." U njemu su određene protivmere ekonomskim sankcijama kao što su: prodaja 80 odsto deviza dobijenih na osnovu izvoznih ugovora posle 1. januara 2022; zatim, od 1. marta, rezidenti više neće moći da uplaćuju stranu valutu na svoje račune otvorene u bankama i organizacijama u inostranstvu, kao ni da uplaćuju novac bez otvaranja bankovnog računa, korišćenjem elektronskih sredstava plaćanja koja su na raspolaganju stranim davaocima usluga u sferi platnog prometa; zabrana od 1. marta deviznog poslovanja davanjem deviza rezidenata u korist nerezidenata po ugovorima o kreditu itd. Faktički, reč je o merama koje ograničavaju povlačenje strane valute i kapitala iz zemlje, i o merama koje će pokrenuti s mrtve tačke proces deofšorizacije ruske ekonomije.
Takođe je objavljeno da je Centralna banka RF izdala naredbu kojom zabranjuje od 12 časova 28. februara profesionalnim učesnicima na berzi da prenose vrednosne hartije ruskih emitenata inostranim fizičkim i pravnim licima. Jednostavnije govoreći, uvodi se moratorijum na izvlačenje investicionih prihoda. Iz nezvaničnih izvora, takođe je poznato da vlada priprema zabranu iznošenja dobiti van Rusije ćerkama inostranih kompanija.
Sve su to mere koje je trebalo odavno doneti. Deofšorizacija ruske ekonomije, uvođenje ograničenja na kretanje kapitala van granica Rusije, a takođe i izvlačenje dividendi i drugih prihoda inostranih investitora iz zemlje – predstavljaju za zapadni kapital udarac sankcionog bumeranga.
Možemo očekivati i uzvratni udarac u vezi sa blokiranjem deviznih rezervi RF. Žozep Borel rekao je da „zamrzavanju" podleže oko polovina svih rezervi. U apsolutnom iznosu, to je više od 300 milijardi dolara. Rusija ima pravo da traži načine kako da kompenzuje ovaj ogromni gubitak. A izvori kompenzacije su dostupni ruskim vlastima. Imam u vidu aktive inostranih ivestitora u našu ekonomiju. Navešću podatak, oslanjajući se na podatke Banke Rusije, da je ukupna veličina ovih aktiva 1. oktobra 2021. godine procenjena na 1.180,2 milijardi dolara. Ovo su osnovni oblici aktive koji čine pomenutu sumu (u milijardama dolara): direktne investicije – 596; portfolio investicije – 302,7; dužničke hartije od vrednosti – 84,7; druge investicije – 275,8. Osnovne komponente ostalih investicija su (u milijardama dolara): krediti i zajmovi odobreni ruskim rezidentima – 153,7; gotov novac i bankarski depoziti – 69,7.
Značajan deo ovih inostranih aktiva formirali su investitori iz SAD, zemalja EU i drugih država koje su donele odluku o blokiranju ruskih deviznih rezervi. Na primer, polovina akcija „Gasproma" – 49,77 odsto – oformljena je u obliku takozvanih Američkih depozitnih priznanica (American Depositary Receipt – ADR). Iza ovog teško shvatljivog ADR stoje inostrane, pre svega američke banke, koje zarađuju na ruskom gasu. A „Sberbanka": od 48 odsto akcija „Sberbanke", koje se nalaze u slobodnom opticaju, svega oko četiri odsto pripada rezidentima (ruskim fizičkim i pravnim licima) – sve ostalo stranicima iz, u osnovi, dve zemlje – SAD i Velike Britanije. Uzgred, ovim nerezidentima je na račune 2020. bilo prebačno 425 milijardi rubalja.
Žena prilikom izlaska iz ekspoziture ruske Sberbanke u Beču, 28. februar 2022. (Foto: Reuters/Leonhard Foeger)
U složenoj situaciji celishodno je sprovesti veliku reviziju inostranih aktiva u ruskoj ekonomiji. I definisati njihovo strano poreklo. I pripremiti predloge za nacionalizaciju onog dela koji pripada investitorima iz SAD, Velike Britanije i drugih, posebno „prijateljski" raspoloženih država prema Rusiji. To bi bio odgovor na „sankcije iz pakla".
Preveo Aleksandar Mirković
Naslovna fotografija: Dmitriy Rogulin/TASS
Izvor fondsk.ru/Srodstvo po izboru
BONUS VIDEO:
Нема коментара:
Постави коментар